Projekat je rađen u periodu 2008.-2010. godina uz učešće Industrije građevinskog materijala “IGM” d.o.o. Visoko, Centra za ekologiju i energiju Tuzla i Caritasa Švicarske. Projekat je obuhvatio energetsku sanaciju devet stambenih objekata, s ciljem mjerenja efekata toplinske izolacije fasada što bi u krajnjem efektu povećalo svijest o energetskoj efikasnosti. Potrošnja energenta je mjerena u svim objektima u sezoni grijanja prije sanacije objekata a zatim u sezoni grijanja poslije sancije objekata. U tabeli su prikazani rezultati mjerenja.

Skraćenice: MU – mrki ugalj; Li – lignit; D- drvo; G – gas; PS – prije sanacije; NS – nakon sanacije;
Podaci o toplotnoj moći koji su korišteni u proračunima: MU = 18200 KJ/kg; Li = 13 498 KJ/kg; D = 9 000 KJ/kg; G=36 000 KJ/m3.
Podaci koji su korišteni za proračun emisija CO2: Mrki ugalj: 1,79 kg CO2/kg ili m3; Lignit 1,12 kg CO2/k ili m3; Gas: 2,07 kg CO2/kg ili m3.

Energetski bilansi, koji su rađeni prije sanacije objekata, su predvidjeli da će po jednom objektu doći do uštede energenta do     46% i smanjenja emisije CO2 za oko 5,4 t/god. Međutim, nakon energetske sanacije objekata praćenje potrošnje energenta po pojedinim objektima je pokazalo da je došlo do prosječnog smanjenja potrošnje toplotne energije za 51% i do smanjenja prosječne emisije CO2 za 6,2 t/godišnje po objektu ili za 57 %.   eneregenata prije i nakon sanacije u MJ/god

Do smanjenja potrošnje energenta je došlo prije svega zbog energetske sanacije objekata a zatim i zbog zbog promjene svijesti korisnika koja je rezultirala promjenom njihovog odnosa prema energentu.

Prema spomenutim proračunima u energetskom bilansu     stvarno zabilježeno smanjenje emisije CO2 je nadmašilo očekivano. Razlog ovom smanjenju je umanjenje potrebe za velikom količinom energije te su se vlasnici odlučivali za manje kalorične energente tako da je npr. mrki ugalj zamijenjen sa lignitom ili drvetom.

Vlasnici su naglasili da se nakon energetske sanacije objekata znatno promijenio komfor stanovanja i ljeti i zimi. Ipak, u proračunima nije uzeto u obzir smanjenje potrošnje elektične energije zbog smanjene potrebe za hlađenjem u ljetnom periodu jer nije praćena potrošnja električne energije u ljetnom periodu u objektima prije i nakon sanacije.

Realna je pretpostavka da je napravljen iskorak i u uštedi električne energije za spomenute potrebe. U objektima su praćene unutrašnje temperature i nakon urađene toplotne izolacije objekata primjećeno je da je prosječna temperatura porasla od 1 do 3 °C, što znači da bi se u budućnosti moglo očekivati dodatno smanjenje potrošnje uslijed optimizacije loženja.

Svi vlasnici su imali problem sa vlagom, nakon sanacije objekta taj problem više ne postoji.